Respiratorne infekcije

Respiratorne infekcije njih dišnih puteva kod djece su učestala pojava tijekom svih godišnjih doba i u svim dječjim uzrastima. Statistike pokazuju da dijete, tijekom prvih pet godina života, prosječno preboli od 6 do 9 akutnih infekcija dišnog sustava godišnje, dok djeca u kolektivu i do nekoliko puta češće. Zato je za roditelje i ljekarnike bitno procijeniti kad je potrebno potražiti liječnički savjet, ali i pokušati učiniti sve kako bi se prevenirala ozbiljnija bolest.

Zbog same građe našeg dišnog sustava, u stalnom smo doticaju s vanjskim čimbenicima. Više od 500 različitih mikroorganizama uzrokuju respiratorne infekcije, a najbrojniji su respiratorni virusi koji uzrokuju više od 85% svih akutnih upala dišnog sustava. Zato je liječenje uglavnom svedeno na simptomatsko liječenje, učinkovitih antivirusnih lijekova nema, dok antibiotici djeluju samo na bakterije i kontraindicirani su u ostalim infekcijama zbog pojave rezistencije. Simptomatsko liječenje uključuje snižavanje temperature, dovoljan unos tekućine i mirovanje, ispiranje nosa fiziološkom otopinom, kapi i sprejevi za nos koji smanjuju otok sluznice nosa i sekreciju.

Blage virusne infekcije dišnog sustava kod većine djece ne zahtijevaju čak ni liječnički pregled i većinom nestaju za 5 do 7 dana.Infekcije selako prenose kapljičnim putem (kihanjem, kašljanjem, nosnim sekretom ili preko zaraženih predmeta). Ovome svakako doprinosi boravak djece u jaslicama, vrtićima ili školama. Akutne respiratorne infekcije gornjeg djela dišnog sustava su obična prehlada (rinitis), upala sinusa (sinusitis), upala ždrijela (faringitis), tonzila i ždrijela (tonzilofaringitis), upala grkljana (laringitis) te upala epiglotisa (epiglotitis). U akutne respiratorne infekcije donjeg djela dišnog sustava ubrajamo upalu dušnika i bronha (traheobronhitis; moguće udruženo s upalom grkljana, što je laringotraheobronhitis), hripavac (pertusis), upalu bronha (bronhitis), upalu bronhiola (bronhiolitis) te pneumonije bez ili s razvijenim komplikacijama.

U tablici niže donosimo smjernice prema kojima možemo razlikovati neke od respiratornih infekcija.

Roditelji često mogu samostalno prepoznati razliku virusne i bakterijske bolesti djeteta s povišenom tjelesnom temperaturom u tijeku akutne respiratorne infekcije. Najvjerojatnije se radi o virusnoj infekciji u slučaju kada se dijete, u periodu normalizacije temperature, ponaša uobičajeno, kao da niti nije bolesno, ima uredan apetit i veselog je ponašanja. Tada je potrebno provoditi mjere snižavanja tjelesne temperature, davati što više tekućine i nije neophodno dijete odmah voditi liječniku, već kod kuće pratiti tijek bolesti kroz koji dan. Međutim, ako je dijete u periodima između febriliteta očigledno malaksalo i smanjene želje za pokretom, neraspoloženo, ne jede niti uzima tekućinu, počinje kašljati, ima bolove u ušima, proljev, pojavi se osip na koži ili bilo kakva promjena u ponašanju koja odstupa od uobičajenog djetetova ponašanja, moguće da je riječ o bakterijskoj infekciji, a dijete je potrebno odvesti na pregled kod pedijatra i daljnu obradu.

Akutne respiratorne infekcije je u pravilu teško spriječiti jer smo često izloženi visokom broju uzročnika i lakog prijenosa. Specifična zaštita cijepljenjem za većinu respiratornih infekcija ne postoji. Možemo bar pokušati nekim općim mjerama, izbjegavati zatvorene prostorije s puno ljudi (trgovački centri, zatvorena dječja igrališta i posjećivanje bolesnih osoba). Važno je redovito provođenje osobne higijene, posebno pranje ruku, pokušati živjeti zdravijim stilom života, uravnoteženo sehraniti (puno sezonskog voća), kretanje na svježem zraku i dovoljno spavanja. Također, ne smije se zaboraviti važnost izbjegavanja izloženosti djece pasivnom pušenju jer je znanstveno dokazano, da djeca koja su izložena cigaretnom dimu imaju veću vjerojatnost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija.

Unazad nekoliko godina sve više se priča o važnosti stanja dječje crijevne mikrobiotike. Tijekom razvoja, od novorođenčadi do odraslih osoba, crijevne bakterije diktiraju takozvani molekularni profil probavnoga imunosnog sustava, što znači da je crijevna mikrobiota od ključne važnosti za njegov pravilan razvoj i funkciju. Mikrobiota utječe na stanje pripravnosti imunosnog sustava, optimizira brzinu i učinkovitost obrambene reakcije tijela na bilo kakvu infekciju.

Sve više prepoznata uloga probiotika u poboljšanju imuniteta objašnjava se njihovim potencijalom da stabiliziraju sastav crijevne mikrobiote i povećaju otpornost na potencijalne patogene. Probiotici ispoljavaju pozitivan utjecaj na brojne imunosne poremećaje – od obične prehlade do ozbiljnijih bolesti probavnog, ali i ostalih sustava našeg organizma. S obzirom na to da se različiti sojevi probiotika razlikuju po svojoj učinkovitosti, važno je znati kada koji soj daje najbolji rezultat i utječe na tijek bolesti.

Kada govorimo o streptokoku, obično pomislimo na nešto loše, na bakteriju koja izaziva ozbiljnu infekciju i bolest. Međutim, potrebno je razlikovati „dobar“ od „lošeg“ streptokoka. Tako u slučaju probiotika – dobrih bakterija, imamo Streptococcus salivarius K12 koji je, prirodna i dobra bakterija. Važna nam je jer upravo taj soj izrazito dobro štiti sluznicu respiratornog trakta, što nam je vrlo značajno otkriće u prevenciji čestih akutnih respiratornih infekcija u djece.

Prema znanstvenim studijama, dokazano je da korisni soj Streptococcus salivarius K12 smanjuje mogućnost akutne upale uha i grla, faringitisa, kao i ostalih uobičajenih virusnih infekcija gornjeg respiratornog sustava.

Streptococcus salivarius K12 je primarni i dominantni kolonizator usne šupljine kod ljudi. Pomaže na prvoj liniji obrane odmah nakon rođenja. K12 se veže za receptore na stanicama na kojima bi se inače vezale bakterije i virusi, te proizvodi BLIS (eng. Bacterocine Like Inhibitory Substances) dvije moćne antimikrobne molekule Salivaricin A2 i B sa sposobnošću inhibicije rasta štetnih bakterija na primjer Streptococcus pyogenes, Streptococcus pneumonieae. Zato se Streptococcus Salivarius K12 može smatrati ključnim čimbenikom zaštitne mikrobiote u respiratornom traktu.

Međutim, istraživanja su otkrila da samo 2% opće populacije ima K12 te da je za zaštitu od infekcija uha, grla i nosa, korisno uzimati dodatke prehrani koji sadrže Streptococcus Salivarius K12.

PROblis je jedina linija proizvoda u Hrvatskoj koja sadrži Streptococcus salivarius K12. PROblis sadrži i vitamin D3 koji pozitivno doprinosi pravilnom djelovanju imunološkog sustava. PROblis je namijenjen djeci i odraslima, a dolazi s okusom jagode ili mente. Za one najmanje, već  nakon navršene 1. godine života, PROblis je u vrećicama u kojima se nalazi prašak s okusom jagode. Roditelji ga mališanima mogu nanijeti po usnoj šupljini dudom ili na bilo koji drugi način. Veća djeca i odrasli češće odabiru pastile s okusom mente koje se otapaju u ustima.

Vi kao roditelji i mi kao ljekarnici moramo pokušati učiniti sve za naše najmlađe, kako bi što manje bili prehlađeni, a što više nesmetano mogli obavljati svoje obaveze, igrati se, učiti i istraživati svijet oko sebe. U našoj ljekarni potražite proizvode koji će Vam svakako u tome pomoći i poslušajte stručne savjete naših magistri.