Probiotici ili dobre bakterije postale su naši saveznici i pomoćnici u rješavanju različitih bolesnih stanja.
Zapravo oni su to oduvijek bili samo smo mi tek unazad nekoliko desetljeća više osvijestili i prihvatili tu spoznaju, koju je davno izrekao Hipokrat: “Sve bolesti počinju u crijevima.”
Danas su nam dostupne informacije o djelovanju probiotika u različitim oblicima informiranja i sve više smo svi svjesni uloge dobrih bakterija te njihovog postojanja.
Vjerujem, kako ste se svi u jednom trenutku svog života susreli s pitanjem i nedoumicom – dobre bakterije, što je to, zar to postoji?
Bakterije su obično nešto loše, izazivaju različite infekcije i protiv njih se liječimo antibioticima.
Istina je kako zapravo postoje jedne i druge, tzv. dobre bakterije ili probiotici koje omogućavaju normalno funkcioniranje našeg organizma, ali i loše bakterije koje nisu poželjne, jer izazivaju infekcije tijekom cijele godine posebno u zimskom periodu.
Stoga infekcije moramo liječiti odgovarajućim antibioticima koji na žalost nisu u mogućnosti razlikovati dobre i loše bakterije te sistemskom primjenom djeluju na jedne i druge, čime uništavaju našu dobru mikrobiotu u crijevima, koju je potrebno obnoviti.
Zato je potrebno omogućiti našoj crijevnoj mikrobioti brže obnavljane uz upotrebu odgovarajućih sojeva probiotika.
Ovisno o životnoj dobi te različitim poremećajima nastalim zbog stresa ili bolesti bit će preporučeni i različiti sojevi probiotika.
Najčešće koristimo probiotičke sojeve iz roda:
Lactobacillus od kojih su nam dobro poznati LGG, L.reuteri, L.casei, L.acidophilus, L.rhamnosus,
Bifidobacterium kao što su B. bifidum, B.breve, B.longum i B.infantis, koji su normalni stanovnici naših crijeva i sluznica.
Uzimanjem probiotika smanjit ćemo:
• pojavu proljeva i ostale probavne tegobe izazvane terapijom antibiotika,
• poteškoće u crijevima zbog iritabilnog kolna ili upalnih stanja crijeva.
Probiotici nam također omogućuju i jačanje imunološkog odgovora na razne infekcije te ćemo njihovom upotrebom omogućiti prevenciju infekcija gornjeg dišnog sustava kod djece i starijih osjetljivih pacijenata.
Bitno je naglasiti kako su probiotici živi sojevi dobrih bakterija te moraju proći kroz niz barijera u našem organizmu (želudac i dvanaesnik) i stići u odgovarajućem broju do naših crijeva gdje će se dalje razmnožavati i štititi nas od infekcija i raznih bolest.
Nakon što su uspješno stigle na ciljno mjesto za preživljavanje potrebna im je hrana, isto kao i nama.
Hrana za dobre bakterije su tzv. prebiotici – različiti polisaharidi (beta glukan) i oligosaharidi (inulin) koji se nalaze u vlaknima, zatim polifenoli iz soka borovnice ili naranče, lignani iz lana, sezama i žitarica te rezistentni škrob – nastaje u kuhanom ohlađenom krumpiru i tjestenini. Galaktooligosaharid (GOS) – je prebiotik – sastavni dio majčinog mlijeka, te adaptiranih mlijeka za dojenčad.
Bez straha naše dobre bakterije za svoju hranu koriste samo onaj dio iz hrane koju smo mi pojeli, a nismo je u stanju resorbirati i iskoristiti.
Svaki organizam je jedinka za sebe pa tako i po sastavu svog mikrobioma tj. kompleksu različitih sojeva dobrih bakterija koje su naseljene u našim crijevima za održavanje fiziološke ravnoteže u organizmu.
Obratite nam se s povjerenjem te ćemo Vam pomoći u pravilnom odabiru probiotika za Vas i Vaše najmilije.