Komarci i krpelji početkom ljetnih vrućina

Svjedoci smo novih ekstremnih naleta komaraca u određenim područjima lijepe naše. Budući je duže kišno razdoblje pogodovalo razvoju kako vegetacije tako i prostorima za razvoj komaraca od jajašca – preko ličinke – do odrasle jedinke komarca, tj. onih za nas opasnih “napasnika – ženki komaraca” koje sišu krv kod uboda domaćina te mogu biti prijenosnici bolesti.

U proljeće se javljaju šumske vrste komaraca koje nisu tako opasne i ne prenose zarazne bolesti. Dok  smo na ovim ljetnim vrućinama izloženi opasnim naletima komaraca iz roda Culex pipienes – prijenosnici virusa Zapadnog Nila, koji kod osoba slabijeg imunološkog zdravlja može izazvati razvoj bolesti sa simptomima nalik gripi, te u rijetkim slučajevima encefalitis.

Druga vrsta agresivnih komaraca je iz roda  Aedes albopictus (tigrasti komarac), koji se vrlo brzo prilagođavaju svim klimatskim uvjetima te vrlo agresivno napadaju i kroz dan ne samo u večernjim satima ostavljajući specifična oštećenja na koži kod osjetljivijih osoba, osim toga mogu biti i prijenosnici različitih virusnih bolesti kao što je žuta groznica, Zika virus i druge.

(rasprostranjenost ” tigrastog komarca” u RH  (crveno))

Zato je vrlo važno provoditi preventivu tako što ćemo spriječiti njihovo razmnožavanje uklanjanjem svih mjesta gdje će se duže vrijeme zadržavati stajaća voda.

Još uvijek uz sve mjere preventive kao i organiziranog zaprašivanja ostati će nažalost prostori gdje će se razmnožavati nove jedinke ovih napasnika u tom slučaju savjetujemo upotrebu repelenata na prirodnoj bazi različitih eteričnih ulja: citronele, geranija, eukaliptusa, ružmarina ili lavande.

Nakon uboda bilo bi dobro ne češati mjesto uboda kako bi spriječili daljnje oštećenje kože već je poželjno mjesto uboda kod pojave crvenila, otoka i svrbeža namazati nekom od antihistaminskih masti ili gelova, te gelovima na bazi kamilice i nevena, aloe vere s čajevcem koji će smanjiti navedene simptome: hladiti kožu, smanjiti crvenilo i oteklinu.

Krpelji su nametnici koji nas također vrebaju u ljetnim danima dok se veselo odmaramo u prirodi, družimo s djecom  i kućnim ljubimcima. Za kontinentalni dio Hrvatske specifičan je šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji uzrokuje bakterijsku infekciju Lyme boreliozu i virusnu infekciju tzv. krpeljni meningoencefalitis. U obalnom pojasu veća je prisutnost psećeg krpelj – koji uzrokuje mediteransku pjegavu groznicu.

Za boravak u prirodi poželjno je obući komotnu odjeću svjetlijih boja, koristiti repelente protiv krpelja, te se nakon povratka iz prirode obavezno pregledati po zonama gdje se krpelji vole primiti (vratni dio, pazuh, prepone), budući oni kroz par sati traže prikladno mjesto za ugriz uputno se istuširati po povratku iz boravka u prirodi i šumama.

Ukoliko je došlo do ugriza prema preporuci HZJZ poželjno je što prije odstraniti krpelja odgovarajućom pincetom koju ste očistili antiseptikom te ga primiti što bliže koži za glavu i izvući (bez prethodnih mazanja krpelja alkoholom, et. uljima i sl.). Mjesto uboda očistiti antiseptikom, kod pojave većeg crvenila oko uboda javiti se liječniku.

Preventiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa je cijepljenje – provodi se u tri doze, a zaštita traje 3-4 godine. (HZJZ)

Valerija Frštek, mag.pharm.